PoljoMagazin piše o velikim gubicima u pčelinjacima Hrvatske i Italije
PoljoMagazin piše o velikim gubicima u pčelinjacima Hrvatske i Italije
Pčelari suočeni sa velikim gubicima u pčelinjacima (HR)
Hrvatski pčelari ove zime trpe velike gubitke pčelinjih zajednica iako je zima blaga i realno bi bilo očekivati snažne pčelinje zajednice.
Glavni je uzrok varoa, nametnik koji se toliko proširio da je uništio mnoge pčelinjake, i to u cijeloj zemlji, pa i na otocima.
Predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza (HPS) Vladimir Bilek ističe kako je HPS još u avgustu prošle godine pčelare upozoravao na veliki napad varoe te je pozvao da provedu kontrolno tretiranje i provjere situaciju u svojim pčelinjim zajednicama. Kaže kako je u mnogim pčelinjacima bio nužan jesenski i zimski tretman pčela zbog uništavanja varoe.
– Na žalost oni pčelari koji nisu kvalitetno proveli jesenski tretman već su u oktobru imali gubitke pčela i mogli su očekivati velike probleme tokom zime. Zbog visokih temperatura imali smo leglo pčela gotovo do decembra i nakon kratkog prekida sada ponovo nastaje. Kako se klima mijenja, imamo sve toplije zime, tako da nema redovnog prekida legla tokom zime i mnogo je teže boriti se protiv varoe – kaže Bilek.
Pčelarstvo postaje sve zahtjevniji posao
Predsjednik Županijskog saveza pčelara Osječko-baranjske županije Slavko Stojanović navodi primjer iskusnog pčelara iz Orahovice, kojem je pomrlo više od 200 pčelinjih zajednica, što predstavlja nenadoknadiv gubitak. Mnogi pčelari, kaže Stojanović, za nekontrolirani razvoj varoe okrivljuju neučinkovite lijekove. Međutim on tvrdi da je problem mnogo kompleksniji te da je održavanje zdravlja pčelinjih zajednica, pa i samo pčelarstvo, postalo sve zahtjevniji posao.
Prvi čovjek klastera Panonska pčela Zvonimir Pajnić ističe kako su klimatske promjene uticale na razvoj varoe praktično veći dio godine te da “stare priče” i pravila više ne vrijede.
– Nekada je bilo dovoljno tretirati pčele protiv varoe samo jednom godišnje, i to poslije vrcanja meda od suncokreta. No, sada je tako nešto nezamislivo i prisutnost varoe u pčelinjim zajednicama danas se mora redovno kontrolisati – kaže Pajnić.
Bilek podsjeća kako je na zahtjev pčelara lani promijenjen pravilnik koji je omogućio da sami pčelari mogu birati preparat koji će koristiti u suzbijanju varoe. Bilek kaže kako je HPS u saradnji sa Hrvatskom poljoprivrednom agencijom početkom ove godine poslao svim pčelarima upitnik o gubitcima pčelinjih zajednica, o sredstvima koje su koristili te o njihovim preporukama. Podaci se još obrađuju i trebali bi biti poznati za dvije do tri nedelje.
Bilek, kao i Stojanović, podsjeća kako su pčelari nezadovoljni sredstvima za suzbijanje varoe koja su registrovana u Hrvatskoj.
– Poslali smo nekoliko upita Ministarstvu poljoprivrede, a obratili smo se i farmaceutskim firmama koje proizvode preparate. Rezultati anketnih listića pokazaće nam u kojem ćemo smjeru djelovati kako bismo zaustavili odlazak naših pčelara u kupovinu sredstava u susjednim zemljama – ističe Bilek.
Velika uginuća pčela i u Italiji
U svakom slučaju pčelare ove godine očekuje veliki posao u očuvanju zdravlja pčela, odnosno na kontroli prisutnosti varoe te još većoj saradnji sa stručnjacima. Bilek kaže kako već dugi niz godina pčelarstvo nije posao kakav je nekad bio, kada se pčele odvozile na pašu i samo čekalo da prikupe med. Pčelarstvo je, dodaje, složena poljoprivredna proizvodnja u kojoj se ponajprije mora voditi briga o zdravlju pčela.
– Bez takve brige pčelar će ostati bez pčela. Imamo veliku rasprostranjenost varoe, i u toj borbi potrebna je vrlo dobra saradnja struke i pčelara. Imamo saradnju, što ne znači da ne bi trebala biti i bolja, sa Poljoprivrednim fakultetom u Osijeku, Agronomskim te Veterinarskim fakultetom u Zagrebu, sa prehrambenim fakultetima u Osijeku, Zagrebu i Rijeci. Varoa nam je najveći problem u smislu liječenja bolesti pčela, no ne treba smetnuti sa uma kako je samo tristotinjak kilometara od Hrvatske, u Italiji, prisutan nametnik Aethina tumida, kornjaš koji napada pčele i izaziva velika uginuća. Sa strukom moramo izraditi kvalitetan plan suzbijanja mogućeg dolaska tog nametnika u Hrvatsku – naglašava Bilek.
Zbog svega toga Bilek podsjeća kako je važan rad pčelarskih udruženja te prisutnost pčelara na najčešće zimskim predavanjima i raznim edukacijama. Osim prioritetnog očuvanja zdravlja pčela, Zvonimir Pajnić naglašava i još uvijek veliki problem trovanja pčela pesticidima, zbog čega, drži, HPS i pčelarska udruženja moraju biti aktivna, voditi brigu i upozoravati inspekcije i poljoprivredne proizvođače.
Izvor: PoljoMagazin
Коментари