Na poziv pčelara iz Lugoža (Lugoj, Rumunija), 21.07.2012. godine, pčelari Vojvodine posetili su njihove pčelinjake..
Na poziv pčelara iz Lugoža (Lugoj, Rumunija), 21. 07. 2012. godine, pčelari Vojvodine posetili su njihove pčelinjake.
Pčelari, članovi Saveza pčelarskih organizacija Vojvodine, iz Sremske Mitrovice, Nove Pazove, Ležimira, Bačkog Petrovog Sela, Bečeja, Novog Sada, Kikinde, Zrenjanina, Mužlje i Novih Kozaraca, posetili su Lugož. Domaćini su nas dočekali i primili u udruženju zanatlija. Direktor udruženja upoznao nas je sa istorijatom njihove organizacije i sa gradom, pokazivajući razne eksponate i dokumente.
Lugož ima oko 60.000 stanovnika koje se bavi industrijskom i zanatskom proizvodnjom. Krajem XIX i početkom XX veka u Lugožu je bilo veoma razvijeno zanatstvo, o čemu svedoče razna pisana dokumenta. Seosko stanovništvo se bavi uglavnom poljoprivredom i stočarstvom. Suša koja vlada kod nas ista je i kod njih. Korišćenje vode za zalivanje poljoprivrednih kultura je veoma malo.
Posle doručka i okrepljenja od putovanja (putovalo se oko četiri sata) otišli smo na pčelinjak kod pčelara Bobesku Jona (Bobesku Joan) koji sakuplja, prerađuje i čuva polen. Gospodin Bobesku je i potpredsednik udruženja pčelara u Lugožu.
Bobesku ima četiri pčelinjaka sa oko 400 košnica, prvenstveno sakuplja polen, a med tek toliko da ga ima, oko tonu i po. Na pčelinjaku u selu Šuštra ima oko 100 košnica. Pčelinjak se nalazi u okviru domaćinstva u okviru kojeg se obrađuje i čuva polen. Polen čuva u svežem stanju sa dubokim zamrzavanjem i kao takav ga prodaje. Ima svoje kupce na celoj teritoriji Rumunije.
Na ovom pčelinjaku nam je detaljno ispričao i pokazao njegovu tehnologiju pčelarenja. Pregled društava, priprema za zimu, prezimljavanje, čuvanje rojeva u toku zime, zamena matica i proizvodnja novih rojeva. Slabe rojeve u toku zime greje sa posebnim električnim grejačima. Oni se u toku zime razvijaju i pčele umnožavaju. Ovi rojevi troše više hrane, nego standardna društva, u toku zime.
Pčelinjak na salašu, koji se nalazi pored sela Topolovac Mare (Veliki Topolovac) broji oko 150 košnica, sa kojih skuplja isključivo polen i nešto meda. Na ovom pčelinjaku gospodin Bobesku nam je detaljno opisao kako sakuplja polen i pokazao njegove sakupljče. Sakupljači su spoljašnji i svaki ima posebno konstruisanu nastrešnicu (krov) koja štiti fioku od kiše. Fioke su zapremine oko 4 litra. Pravi nove veće skupljače sa fiokom od 6 litara, da bi ih praznio svaki treći ili četrvti dan, a sada ih prazni svaki drugi ili treći dan. Polen prosejava i produvava, odstranjuje krupne i sitne nečistoće, a zatim duboko smrzava. Jon Bobesku na svojim pčelinjacima prikupi oko 4 tone polena i sve proda, kako nam kaže po 10 evra za kilogram. Polen počinje da sakuplja od petog marta pa sve do septembra.
Na salašu u Velikom Topolovcu, za sve goste priređen je ručak koji se sastojao od srnećeg paprikaša sa mamaljugom (kačamakom). Na ručku su bili pčelari iz Temišvara, Komluš Marea, Rašice, Lugoža i Vojvodine.
Druženje pčelara je tokom celog dana pratila firma „Moldinvest“ koja se bavi proizvodnjom i prodajom pčelarske opreme. Na kraju posete pokazali su nešto od svog asortimana koji nude pčelarima.
Na kraju druženja predsednik Saveza pčelarskih organizacija Vojvodine, Nedeljko Stevanović, se zahvalio na gostoprimstvu koji je priređen od strane pčelara Lugoža i Temišvarske regije. Poželeo je domaćinima uspešno pčelarenje i puno pčelinjih proizvoda. Ovom prilikom pčelar Radoslav Knežević, iz Nove Pazove, je poklonio 100 LR ramova pčelarima Lugoža.
Na rastanku smo svi bili zadovoljni, domaćini našom posetom, a mi onim što smo tog dana videli, čuli i saznali.
Mi smo se rastali u Srpskoj Crnji, gde smo sumirali utiske i svi smo se složili da su ovakva druženja i putovanja korisna.
Ovo putovanje pčelari su sami finansirali tako da SPOV nije ima nikakvih troškova oko puta, izuzev troškova oko telefonskih razgovora.
Na kraju još jednom se zahvaljujemo kolegama pčelarima iz Temišvarske regije na gostoprimstvu koji su nam priredili.
Sekretar SPOV-a
mr Stojan Anđelković
Коментари