СПОВ
Савез пчеларских организација Војводине

Нови Сад, Руменачка 110а spovnovisad@gmail.com

PREKOGRANIČNA SARADNJA PČELARA VOJVODINE I TEMIŠVARSKE ŽUPANIJE



Датум објављивања вести:
238 views

spov-logoTreća međunarodna  izložba pčelarstva u Girodi u Rumuniji okupila je 90 izlagača iz  Srbije, Mađarske, Češke, Poljske i Rumunije. Izložbu je pratilo i međunarodno savetovanje na kojem su učestvovali i naši eminentni pčelari.

alt

 

Treća međunarodna  izložba pčelarstva u Girodi u Rumuniji okupila je 90 izlagača iz  Srbije, Mađarske, Češke, Poljske i Rumunije. Izložbu je pratilo i međunarodno savetovanje na kojem su učestvovali i naši eminentni pčelari. O suncokretu i neonikotinoidima govorio je Živoslav Stojanović iz Subotice, o proizvodnji matica pričao  je Janoš Balin iz Mužlje, a Branko Kaurin iz Novih Kozaraca preneo je svoja pčelarska iskustva. O bolestima i lečenju pčela predavanje je održao dr Ponce Bogdan sa Pčelarskog instituta u Bukureštu. Veliko interesovanje privuklo je izlaganje doktora Adrijana Sičanu o proizvodnji matičnog mleča u Kini i Rumuniji i novom sistemu za njegovo čuvanje i konzerviranje. Novu košnicu URSU predstavio je njen tvorac prof. Joan Ursu koji je istakao prednost ove košnice u dvomatičnom pčelarenju.

Inače, ovu manifestaciju posetilo je oko 4 hiljade pčelara iz 20 opština, a medju njima i naših 300 iz Požarevca, Jagodine, Petrovca na Mlavi, Kamenova,  Svilajnca i 36 pčelara iz Vojvodine (Kikinde, Subotice, Novog Sada, Zrenjanina i Mužlje). Ovakav odziv naših pčelara je rezultat trogodišnje saradnje  koju je inicirao Savez pčelarskih organizacija Vojvodine. Tako je ovo bila prilika da se o čvršćoj saradnji razgovara na nivou dva pogranična mesta Kikinde i Girode.

alt

Na  otvaranju Trećeg internacionalnog sajma pčelarstva u Girodu u Rumuniji ministarka za mala i srednja preduzeća Marija Grapini govorila je o značaju pčelarstva i njegovom razvoju, kao i o tome da je Rumunija 7 po proizvodnji meda, a po medonosnom bilju treća u Evropi, da izvozi med u Ameriku, i da pčelarstvo zauzima važno mesto u  poljoprivrednoj proizvodnji sto je država prepoznala i podstiče.

Predsednik pčelarske filijale Županije Timiš Kasijan Brebu  naše pčelare upoznao je sa novinama koje stižu u Rumuniju  iz EU. Od  1. januara 2013. primenjuje se Zakon o porezu na pčelarstvo.  Naime, u EU kompletna poljoprivredna proizvodnja je oporezovana, pa tako i pčelarstvo. Mađarska i Rumunija nisu bile obavezne da plaćaju porez na pčelarstvo sve do ove godine. Porez na pčele  iznosi 20 evra po košnici, a ministarka je rekla  da porez za pčelare neće biti veći od 9 evra na godišnjem nivou, a razliku će uplatiti država iz svog budžeta. Inače, prošle godine bespovratna sredstva EU za ruralni razvoj sela su povećana i iznosila su 45 hiljada evra  za mlade pčelare profesionalce  do 40 godina, a 2014. godine očekuje se da će biti  75.000 evra.  Primenjiv biznis plan za pčelarstvo lane je iskoristilo 30-toro mladih koji su  odlučili da se vrate  na selo i tu razvijaju pčelarsku proizvodnju. To je oko 5 odsto od ukupnog broja pčelara u županiji Timis.

Ova sredstva su dobra motivacija mladim, a samo se 30 odsto dobijene pomoći pravda računima. Iako Ministarstvo za poljoprivredu Rumunije daje velike subvencije na lekove, rojeve, matice, pogače,  košnice, podnjače, gde pčelari plaćaju samo porez na promet,  sve se manje koriste jer je dokumentacija za to veoma obimna.  Dr vet. med. Kristijan Čobanaš, predsednik Temišvarskog udruženja pčelara do sada nije koristio sredstva EU, ali kaže sledeće godine će napraviti projekat za sredstva od 75.000 evra za tehnologiju proizvodnje meda, punionicu, pakovanje  i prostorije za čuvanje meda.

alt

Susret pčelara Kikinde i Girode bio je prilika da se ponovo razgovara o prekograničnoj saradnji. Predloženo je da se saradnja proširi na nivou gradova kako bi osim pčelara u njoj učestvovali i drugi privredni i kulturni subjekti lokalne samouprave.

Najviše je bilo reči o zaštiti Banatske žute pčele i GMO. Problemi u pčelarstvu su veliki u obe države, a zajednička je banatska pčela koja se nalazi na prostoru Banata u Rumuniji u Srbiji. Dobre osobine banatske pčele postoje i druge zemlje su zainteresovane za njenu zaštitu. Uvođenjem GMO dovešće do gubitka banatske pčele. Univerziteti i lokalna vlast treba da pokušaju da konzerviraju taj genetski materijal. Pčelari ne mogu sami da iznesu taj  teret, mogu da pomognu, ali nauka je ta koja treba to da uradi. Poljoprivredni fakulteti u Temišvaru, u Novom Sadu  trebalo bi da determinišu banatsku žutu pčelu i da podnesu zahtev  međunarodnoj organizaciji za njeno priznavanje. Banatska pčela može da se sačuva, ali ne može da se registruje.

Pčelari sa istraživačima i lokalnom samoupravom  jedino zajedno mogu da reše ovaj problem. U razgovoru je bilo reči i o  GMO gde je istaknuto da je u Srbiji zabranjena proizvodnja GMO, a Kikinda je jedan od predlagača da se i deklarativno zabrani upotreba GMO na njenoj teritoriji. Predstavnici Rumunije su se složili da je GMO velika šteta za poljoprivredu i pčelarstvo, i da  su u Rumuniji dozvoljeni jedino hibridi kukuruza GMO, a ostalo je zabranjeno. Nema GMO suncokreta, ali je u medu nađen polenu od GMO te je zbog toga nastao zastoj u izvozu u Nemačku.

Koliko se ovoj saradnji prišlo ozbiljno pokazalo je prisustvo i najodgovornijih u Girodu:  Dorel Vasilev, predsednik Giroda, Jon Fetea, predsednik udruženja pčelara Rumunije, Marian Vasile, potpredsednik gradonačelnika Okruga Timiš i  savetnici Gabriela Kračunesku i Jon Davicoju, Kasijan Brebu, predsednik Pčelarskog udruženja okruga Timiš i Kristijan Čobanaš, predsednik Pčelara Temišvara. Sa naše strane u Temišvaru su bili predsednik i sekretar SPOV-a Nedeljko Stevanović i mr Stojan Anđelković,  Vladimir Kovačević, predsednik UP Kikinda, Nebojša Laketa, direktor Agencije za poljoprivredu  opštine Kikinda, Branko Kaurin, pčelar iz Novih Kozaraca, Pal Kovač, predsednik DP „Akac“ Mužlja, Živoslav Stojanović, predsednik DP Subotica, Milenko Milošević, predsednik DP „Milivoj Bugarski“ Zrenjanin, Petar Petrov, pčelar i prevodilac.

alt

Uz veliko gostoprimstvo i ljubaznost temišvraskih domaćina,  pčelari Vojvodine ispraćeni su sa nadom da će i naše lokalne i pokrajinske vlasti učiniti korak da se saradnja na obostrano zadovoljstvo učvrsti protokolom ili partnerstvom. Tada bi i projekat o zaštiti banatske žute pčele imao veće šanse da se realizuje.

Milanka Vorgić

[ssba]

Коментари

Comments are closed.

EnglishFrançaisDeutschMagyarRomânăРусскийСрпски језик
Izrada sajta Tirien