Primarijus dr med. Vidoje Kulić,
pčelar iz Sombora
Propolis prirodni antibiotik i antistresna materija
Primarijus dr med. Vidoje Kulić,
pčelar iz Sombora
Propolis prirodni antibiotik i antistresna materija
Propolis je smolast pčelinji proizvod, koga medonosne pčele sakupljaju od glavica pupoljaka drveća i žbunastih biljaka i koriste ga za zatvaraje pora u košnici i oblaganje celokupne unutrašnje površine košnice, poliranje saća pre polaganja legla, meda ili polena čime sterilišu celokupni unutrašnji proctor i utiče na termoregulaciju u košnici. U slučaju da u kušnicu uđe nepoželjni uljez, kojeg zbog veličine pčele ne mogu da izbace (miš, puž, žaba ,veliki leptir i dr.) one ga oblože propolisom (balzamuju) da bi se sprečilo raspadanje i zagađenje prostora u košnici.
Pčele najviše sakupljaju propolis prevashodno krajem leta i u jesen. Jedno društvo u toku godine sakupi 100-150 grama propolisa, a postavljanjem pomoćnih sprava količina se može povećati na 250-500 grama, a u nekim slučajevima i do jednog kilograma. Propolis je složenog sastava, dokazano je preko 180 supstanci, najviše ima biljnih smola oko 55%, pčelinjeg voska oko 20%, eteričnih ulja oko 10 %, cvetnog praha oko 5%, a sadrži i razne mehaničke nečistoće i do 20%. Propolis sadrži mnoge vitamine najviše B,C,E, minerale, mikroelemente kao Ca. Zn, Fe, Mg, Co, Cu i dr. Ustanovljeno je da su osnovne komponente flavonoidi i oni čine 25% svih supstanci.
Prpolis je čvrst na temperaturi ispod 15 o C, na temperaturi između 20 i 40 stepeni C je mekan i lepljiv, a, topi se na temperaturi 80-105oC. Rastvara se u alkoholu, eteru, cloroformu i vodi, Rasvrorljiv je u akoholu na hladnom 60-70 %, a pri ključanju skoro u potpunosti, u vodi je slabo rastvorljiv oko 10 %, a rastvorljivost se povećava zagrevanjem.
Vekovima je, iz iskustva, poznato lekovito svojstvo propolisa i poslednjih pola veka je bio na intezivnoj naučnoj proveri u naučnim institucijama u celom svetu i potvrdjeno je da ima profilaktično i lekovito dejstvo na zdravlje čoveka. I dalje vlada veliko interosovanje naučnika za propolis. Poslednjih nekoliko decenija napravljen je veliki broj lekovitih preparata na bazi propolisa kako za lokalnu tako i za unutrašnju upotrebu.
Propolis se skuplja u leto, a pčele ga najviše skupljaju kad se pripremaju za zimu. Nije preporučivo skupljati propolis posle l5 jula, jer treba pčelama ostaviti vremena da nakupe dovoljno propolisa da zatvore sve pore i zaštite košnicu.
Konstruisane su mnoge mrežaste sprave od plastike i drveta za sakupljanje propolisa.
Najčistiji propolis se skuplja pomoću plastične mreže koje se stavljaju preko sataonoša na ostojanju od 4 mm i kad pčele mrežu zaliju proplisom skida se, savije u tubu ostavi u zamrzivač i kad se smrzne lako se skida trljanjem. Mnogi pčelari propolis skidaju sa ramova, iz žlebova nosača satonoša, iz pukotina košnice koje su pčele zatvorile i drugih mesta košnice, Takav propolis sadrši dosta primesa voska drveta, delova pčela i drgih nečistoća i potrebno je da se dobro prečisti pre upotrebe.
Prpolis se najčešće koristi kao 10% ,20% ili 30% alkoholni rastvor i pravi se tako što se čist usitnjen propolis prelije sa 70% lkoholom. Za 10% rastvor potrebno je staviti 10 gr čistog usitnjenog propolisa u 90 gr. 70% alkohola, za 20 procentni rastvor propolisa treba 20 gr čistog propolisa u 80 gr. alkohola. Ovo važi ako je idealno čist propolis, a pošto mi sakupljamo propolis koji ima raznih primesa pogotovo ako je skupljan struganjem sa ramova i košnica, tada se količina propolisa mora povećati za 30 do 50 % zavisno od čistoće. Tako za 20 procentni rastvor umesto 20 gr stavimo 30 gr prpolisa u 100 gr alkohola. Smesa treba da odstoji 7 do l5 dana uz povremeno mućkanje i posle se procedi kroz duplu gazu ili kroz filter papir. Sipa se u tamne staklene flašice i koristi.
Pri upotrebi propolisnih kapi treba znati koliko ima propolisa u rastvoru.
U l0 kapi 10 % rastvora propolisa ima 30 mg propolisa, u l0 kapi 20% rastvora ima 50 mg.
Vodena amulzija propolisa se pravi tako što se alkoholni rastvor meša sa destilovanom vodom u odnosu koji zavisi koji propcenat hoćemo da napravimo. Tako, ako hoćemo 1% rastvor propolisa vodene emulzije odmerimo 10 mililitara( kubnih cm) alkohornog rastvora propolisa i pomeša sa 100 mililitara destilovane vode. Ovakav rastvor se može koristiti za ispiranje usta i za ihalacije.
Najvažnija pozitivna dejstva propolisa na zdravlje čoveka su:
• batericidno (ubija bakterije), antimikotično( ubija gljivice), a poslednjih 10 godina brojna su saopštenja o antivirusnom dejstvu propolisa, zbog čega je postao predmet interesovanja velikih farmaceutskih firmi u svetu. Prema Kivalkinoj propolis slabije deluje od antibiotika, ali je manje toksičan i ne izaziva rezistenciju.
• pojačava dejstvo antibitika i smanjuje rezistenciju na antibiotike, jer je dokazano da bakterije ne razvijaju rezistenciju (otpornost) na propolis;
• antimikotično dejstvo, jer je sigurno dokazano da usporava rast gliva i često se koristi za lečenje mnogih gljivičnih bolesti, kao što su sor (gljivično oboljenja usta ), glivična oboljenja kože i drugih organa.
• antivirusno desjstvo, sprečava razmnožavanje nekih virusa uzročnika nekih bolesti kod ljudi ( Herpes simpleks, genitalis i zoster, gripa i velikih boginja. Klinička ispitivanja su pokazala da je vreme ozdravljenja kod obične prehlade 2,5 puta kraće kada se koristi propolis.
• imunostimulativno-pojačava opšti imunitet organizma, ima antistresno dejstvo, jer je jedan od najboljih prirodnih izvora antioksidativnih materija ,
• antizapaljivo svojstvo- sprečava i ublažava zapaljenske procese
• analgetsko– smanjuje bolove (prema Prokopopoviču uticaj 0,25%-nog alkoholnog rastvora propolisa analgetsko dejstvo je tri puta jače od efekta koakina i 52 puta od efekta prokaina.
• regenerativno-poboljšava obnavljanje tkiva i koristi se u lečenju rana, opekotina i dekubitusa ;
• antiradijaciono-deluje protiv radioaktivnog zračenja i koriste ga ljudi koji rade u zoni zračenja i oni koji su ozračeni ;
• detoksikaciono– pomaže organizmu da se oslobodi štetnih materija,
• antioksidaciono dejstvo, jer dobro deluje protiv slobodnih radikala. Nedavno je objavljeno saopštenje da je kao antioksidans propolis u velikoj meri ispred C i E vitamina i da je najbogatiji prirodni izvor materija koje deluju protiv slobodnih radikala.
• antikancerozno dejstvo, jer je dokazano da propolis deluje selektivno citotoksično na ćelije tumora U toku su ispitivanja propolisa kao leka protiv malignih bolesti, zato što su neki testovi na životinjama nagovestili ovo njegovo svojstvo.
Ima mišljenja da će propolis biti lek 21 veka zbog snažnog dejstva na slobodne radikale koji se stvaraju kod fizičkog i psihičkog stresa i odgovorni su za nastanak mnogih bolesti, degenerativnih, autoimunih, metaboličkih i malignih.
I pored mnogih lekovitih dejstava na zdravlje čoveka još uvek nije registrovan kao lek u zvaničnoj medicini nego je pomoćno lekovito srestvo i kao takav ima široku primenu u prevenciji i lečenju mnogih bolesti.
Nisu poznata negativna dejstva propolisa na zdravlje čoveka osim kod osoba alergičnih na propolis. Nije dokazana toksičnost propolisa. Eksperimentima na životinjama, pri davanju propolisa parenteralno i preko usta, nije ustanovljena toksična doza.
Zbog ovih dejstava propolisa na organizam čoveka široko se primenjuje u alternativnoj medicine i veterini. U humanoj medicini primnjuje se za dezinfekciju usne i nosne šupljine, u stomtologiji kod paradentoze, gingivitisa i karijesa, u internoj medicini kod bolesti disajnih puteva inhalacijom, za lečenje gastritisa i čira na želudcu i dvanestoplačnom crevu, kod zapaljenja debelog creva, za lečenje hemoroida, za lečeje kardiovaskularnih bolesti i dr. Česta je primena preparata propolisa u hirurgiji za lečenje slabo zarastajućih rana, U dermatologiji se široko primenjuje za lečenje mnogih kožnih bolesti
U kozmetici danas imamo široku paletu propolisnih preparata za lepotu.
Praktično nema grane medicine u kojoj se propolis ne može primenjivati bilo kao preventivno srestvo ili kao lek.
Kako je propolis jedan od najjačih prirodnih antioksidansa ne zamenljiv je u prevenciji arterioskleroze i u usporavanju starosti
Primena propolisa
Propolis se koristi najčešće kao alkoholni ili vodeni rastvor i kao čist propolis. Lokalno se koristi kod raznih promena na koži i sluznicama kao alkoholni rastvor ili u obliku propolisnih masti, krema, melema, tonika i sl. Preko usta se najčešće koristi kao 20% alkohoni rastvor sa čajem, vodom, mlekom, na kocki šećera ili propolis u prahu pomešan sa medom, ili se koristi preko inhalatora kod nekih patoloških stanja disajnih puteva. Kod zapaljenja usne duplje, paradentoze, karijesa, sinusuitisa ispiraju se usta i grlo dva puta na dan sa alkoholnim rastvorom propolisa tako što se 20 kapi 20%-og alkoholnog rastvora stavi u 2 dl. vode ili čaja. Često se daje kao pomoćni, a ponekad i kao osnovni lek u lečenju hroničnog gastritisa i čira na želudcu, jer je sigurno dokazano baktericidno (ubija bakterije) dejstvo propolisa na najčešćeg uzročnika čira na želudcu Helikcobacter pylori.
Kod ozleda, opekotina ili inficiranih rana primenjuje se tako što se natopi gaza rastvorom propolisa i stavi na ozledu. Za poboljšanje opšte otpornosti organizma i protiv stresa najbolje je uzimati propolis pomešan sa medom gde se dodaje l0 gr propolisa u prahu na 1 kg meda i ta se smesa uzima dva puta na dan jedna supena kašika.
Doze propolisa
Preventivna dnevna doza je 50 mg., a to je 2o kapi 20% alkoholnog rastvora propolisa, ako se koristi u svrhu lečenja ova količina se udvostruči ili kako apiterapeut preporuči.
Postoji jedna načelna preporuka da se u svrhu lečenja koristi 1 kap 30% alkoholnog rastvora propolisa na kilogram telesne težinene. Može se koristiti i čist propolis tako što se u ustima valja kuglica propolisa na primer kod bolova u grlu ili kod zubobolje stavi se na zub koji boli i bolovi brzo prolaze. Isto tako može se staviti ljuspica propolisa na žulj ( kurije oko ) zalepi se flasterom drži pet dana i žulj će nestati.
Pri korišćenju čistog propolisa treba biti oprezan, jer pri kontaktu sa sluznicom može doći do zapaljive reakcije ako postoji i mala preosetljivost na propolis, zato treba započeti korišćenje sa blagim rastvorom i ako nema reakcije koristiti preporučenu koncentracju rastvora..
Zabeležena je pojava kontaktnog alergiskog dermatitisa u vidu svraba i osipa kod pčelara i drugih osoba koje dolaze u direktni dodir sa propolisom ili proizvodima koji ga sadrže. Prema Bineu na 2000 pčelara jedan je alergičan na propolis.
Коментари